Projekt vodi prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa sa SUZG FOI uz podršku članova tima koji dolaze sa Fakulteta organizacije i informatike, Ekonomskog fakulteta Zagreb, Ekonomskog fakulteta Rijeka i Ekonomskog fakulteta Split.
Tijekom ove godine nastavljen je dubinski kvalitativni rad na razumijevanju iskustava poduzetnika u kriznim situacijama. Fenomenološkim pristupom – putem nestrukturiranih intervjua – obuhvaćeno je već 25 poduzetnika iz različitih regija Hrvatske (Središnja Hrvatska, Istra, Primorje i Osječko-baranjska županija), dok su za iduće razdoblje planirani intervjui u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Ovo istraživanje ne samo da otkriva autentična iskustva i stavove poduzetnika, već i pruža vrijedan uvid u njihovu percepciju digitalnih rješenja kao ključnog odgovora na krizu.
U cilju izgradnje robusnog empirijskog okvira, započeta je priprema sveobuhvatnog anketnog istraživanja koje će identificirati ključne prepreke i poticaje u procesu digitalizacije MSP-ova. Relevantna znanstvena literatura već je analizirana, čime su postavljeni temelji za oblikovanje istraživačkog modela i validiranog upitnika koji će poslužiti kao vrijedan alat za daljnje analize i preporuke.
Kvantitativni segment projekta uključuje analizu financijskih pokazatelja ranjivosti odnosno otpornosti u čiju svrhu je pripremljena baza malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2008. do 2023. godine u tri ključna sektora hrvatskog gospodarstva – prerađivačkoj industriji, trgovini i turizmu.
U tom kontekstu u prvom radu utvrđene su (ne)jednakosti u izravnim pokazateljima ranjivosti odnosno otpornosti, tj. strategijama ulaganja i financiranja, kao i u neizravnim pokazateljima ranjivosti odnosno otpornosti, tj. sigurnosti i profitabilnosti poduzeća iz razreda djelatnosti mljekarstva i proizvodnje sira u Republici Hrvatskoj u razdoblju prije, tijekom i nakon krize COVID-19, kao bitnoj djelatnosti prerađivačke, preciznije prehrambene industrije.
U drugom radu, analiziran je utjecaj pokazatelja ranjivosti odnosno otpornosti (likvidnost, profitabilnost, rast, zaduženost i struktura imovine) na investicijske odluke i strukturu kapitala u prethodno navedena tri važna sektora hrvatskog gospodarstva. U potonjem, obuhvaćen je dug vremenski period – od 2008. do 2023. – koji uključuje globalnu financijsku krizu, postkrizni oporavak, COVID-19 pandemiju te postpandemijsko razdoblje. Ovakav sveobuhvatan pristup čini ova istraživanja jedinstvenim u domaćem kontekstu.
Već sada, u relativno ranoj fazi provedbe, projekt generira vrijedne uvide o čimbenicima uspješne digitalne transformacije. Identificirani elementi poput tehnološke spremnosti, organizacijske kulture, regulatornog okvira i dostupnosti izvora financiranja jasno ukazuju na to da uspješna digitalna tranzicija mora biti strateški vođena i sustavno podržana. Preporuke koje proizlaze iz projekta u skladu su s ciljevima Digitalnog kompasa EU (2021), posebno onima koji se odnose na digitalne vještine, infrastrukturu i podršku MSP-ovima.
Zašto je ovo važno?
Ovaj projekt ne samo da znanstveno istražuje nego i konkretno doprinosi razvoju politika i mjera koje pomažu hrvatskim poduzetnicima da postanu otporniji, agilniji i konkurentniji u izazovima budućnosti. Projekt već sada jasno potvrđuje da digitalna transformacija nije luksuz, već nužnost – i da Hrvatska u tom procesu ima znanje, volju i resurse da provodi promjene.
Više informacija dostupno je na projektnim mrežnim stranicama.
